KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu,Tjedan glazbe za mlade
KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu,Tjedan glazbe za mlade:
Impresionizam u glazbi
Manifestaciju Tjedan glazbe za mlade koja je ove godine imala temu Impresionizam u glazbi posjetili smo u utorak, 10. travnja 2018. u KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu. U okviru terenske nastave, peti i šesti razredi naše škole s učiteljima slušali su koncert skladatelja Claudea Debussyja, jedinog predstavnika impresionizma u glazbi. Slušali smo njegove skladbe Od zore do podneva na moru, Igra valova i Razgovor vjetra i mora u izvođenju Zagrebačke filharmonije. U baletnom dijelu programa nastupile su članice Škole za suvremeni ples Ane Majetić s koreografijom koja je sugerirala valove na moru. Voditeljica terenske nastave bila je učiteljica glazbene kulture Danica Pergar. Voditeljica predstave bila je muzikologinja, dr. Zdenka Weber.
Claude Debussy: Poslijepodne jednog fauna (1894.)
Claude Debussy: More, skice za orkestar (1903. – 1905., rev. 1908.)
I. De l’aube a midi sur la mer / Od zore do podneva na moru
II. Jeux de vagues / Igra valova
III. Dialogue du vent et de la mer /Razgovor vjetra i mora
Stéphane Mallarmé: Faunovo poslijepodne
Zagrebačka filharmonija
Dirigent: Dinko Appelt
Redatelj: Ivan Miladinov
Priredba je zamišljena kao multimedijalno predstavljanje umjetničkog razdoblja koje je podjednako obilježilo sve umjetničke vrste.
9. travnja 2018., u 11.30 sati press konferencija i otvorenje izložbe
odabranih i nagrađenih dječjih radova s natječaja Radost slikanja uz glazbu (foyer velike dvorane)
10. travnja 2018., u 9.30 sati i 11.30 - koncerti
11. travnja 2018., u 9.30 sati i 11.30 - koncerti
Velika dvorana KDVL
Claude Debussy (1862. – 1919.), veliki skladatelj, jedan od najvećih francuskih glazbenih stvaralaca uopće, najbolji je mogući izbor da se njegovom glazbom ilustriraju suptilni odnos i veze između glazbe i slikarstva, ali i glazbe i poezije, karakteristične za prijelaz između 19. i 20. stoljeća.
Umjetnosti utječu jedna na drugu, tvoreći, posebno u Francuskoj, raskošne prizore umjetničke tvorbe, što su snažno utjecali na kasnija zbivanja, koja su slijedom 20. stoljeća mijenjala sliku i značenja pojedinih grana umjetnosti.
U samom središtu tih događaja na području glazbe je Claude Debussy. Priredba, međutim, neće samo objasniti tko je bio Debussy, što ga karakterizira kao autora te koja je njegova uloga i značenje u razvoju europske glazbe 20. stoljeća. Odgovorit će i na pitanje tko je Faun iz skladbe koja se zove Poslijepodne jednog fauna i zašto je veliki francuski pjesnik Stéphane Mallarmé njemu posvetio stihove koji su nadahnuli Debussyja da napiše glazbu. Ipak, kako bismo potaknuli znatiželju, kažimo samo da u poemi Mallarmé opisuje fauna koji žudi za nimfama, te ih želi uhvatiti. One mu izmaknu i njemu preostaje tek da sviranjem frule zatomi svoju žudnju. Pjesma metaforički predstavlja susret umjetnika s Ljepotom koju ne može pojmiti, već može samo, potaknut ljubavlju za njom, stvarati umjetnička djela.
Skladba More, s podnaslovom skice za orkestar, potpuno je drugačijeg ugođaja, a podnaslovi usmjeravaju maštu slušatelja prema slikama koje je autor želio u svom djelu izraziti tonovima.
Pošalji prijatelju
.PNG)
.jpg)
