Opća pučka škola stajala je  uz samostan, misli se da je podignuta za ustrojenja vojničke krajine 1770!

Prema sačuvanim dokumentima Dvorskog ratnog vijeća iz 1772. godine, nalazi se i to, da je „Franjevac koji je u Kloštar-Ivaniću poučavao djecu držao školu u nekoj stražarnici.“

Tako je u  doba prosvjetiteljskog apsolutizma ukazom Marije Terezije u Carskom kraljevskom komunitetu u Kloštar-Ivaniću 1770. godine  otvorena prva javna (pučka) trivijalna škola

Nastava se održavala u tri obiteljske kuće, (prema kazivanju naših starih!).

Na početku otkad sežu podaci škola je bila ustrojena kao hrvatsko-njemačka obospolna obćinska škola (Croatisch-deutsche Gemeindeschule).

Dijete je u istoj ili dvije godine (što je ovisilo o njegovoj sposobnosti)u tzv.pripravnom tečaju učilo hrvatski jezik,zatim stupalo u 1. razred. Iza pripravnog tečaja učio se njemački jezik. Obveza školskog polaska trajala je 4, odnosno 5 godina.

1856. školovanje je promijenjeno u 3  godine hrvatskog jezika, zatim 3 godine njemačkog jezika.

1872. nakon ukinuća Krajine škola je uređena kao četverorazredna škola sa hrvatskim nastavnim jezikom.

Školska knjižnica 1877. počela je raditi sa 5 knjiga.

Pod Kloštar Ivanić 1880. pripadaju mjesta Kloštar Ivanić, Čemernica, Ščapovac, Lipovac, Predavac, Križci, Bešlinac, Sobočani, Prkos, Caginac, Graberje, Derešani, Obreška, Marča.

Prvi podatak o broju učenika 1875./76. pokazivao je da je upisano bilo 45 dječaka i 22 djevojčice.

Za vrijeme 1.svjetskog rata i Franje Josipa 1. pohađalo se 5 razreda škole i 3 razreda tečaja.

Mjesta Križci, Čemernica i Bešlinac krenula su u školu u Križcima 1927. Radi ružnih i neprohodnih puteva nisu redovito pohađala školu u Kloštru, pa je otvorena privremena škola u Križcima koja je pripojena Osnovnoj školi Kloštar Ivanić kao područno odjeljenje.

Poslije 2.svj rata djeca su četiri razreda završavala u Kloštru i išla ili u Ivanić ili u Križ.

1951. postala je šesterorazredna, održavani su tečajevi – općeobrazovni, gospodarski, veterinarski tečaj, prva pomoć, vatrogasni i  krojački tečaj u domaćinskoj školi(osnovana u jesen 1951. kako bi znatno doprinijela uzdizanju djevojaka-budućih domaćica).

1954./55. otvoren je i 7.razred i škola je postala Narodna osnovna osmogodišnja škola.

U jesen 1959. započela je gradnja stambene zgrade sa 5 stanova za prosvjetne radnike. I tijekom  školske godine i završena.

1961. škola je nosila naziv  Centralna osnovna škola Kloštar Ivanić.

 Zbog urušavanja stropa u jednoj učionici počeli su radovi za izgradnju nove zgrade sa 8 učionica i svim pratećim prostorijama na mjestu bivše Domaćinske škole. Od 1964. škola se zove „Grga Vukelić“.

Nakon godina sporog pomaka u izgradnji škole i teških uvjeta za rad 1967. uselili su u novu zgradu. Uspjeh se poboljšao što tadašnji učitelji smatraju da je posljedica poboljšanih radnih uvjeta. U to vrijeme škola je brojala oko 500 učenika.

Domovinski rat 1991. napravio je dosta štete u nastavi koja se dijelila na tri obrazovna razdoblja, nastava je održavana po kućama , izborna, dodatna i dopunska u prvom obrazovnom razdoblju nije održana.

Područje koje obuhvaćaju naselja: Kloštar Ivanić, Lipovec, Šćapovec, Vinari, Predavec, Čemernica, Gornja i Donja Obreška, Krišci, Bešlinec, Stara Marčai  Sobočani povećalo je broj učenika koji su izbjegli iz ostalih ratom zahvaćenih područja.

Od 1992. godine do danas škola nosi naziv Osnovna škola braće Radić.

Danas škola ima 506 učenika, 54 zaposlenika. Čekamo otvorenje novog dijela škole.

Školska knjižnica ima oko 9000 knjiga.

Naša djeca postižu odlične rezultate na svim natjecanjima.

Izvannastavne aktivnosti u razrednoj nastavi su: prometna grupa, mladi zadrugari, dramska, plesna, športska i literarna grupa, recitatori,ekološka grupa, pjevački zbor, folklor, likovna, lutkarska, novinarska, vjeronaučna i liturgijska grupa.

Predmetna nastava: mladi istraživači, nogomet, stolni tenis, šah, dramska i  literarno-recitatorska grupa, informatičari, modelari, pjevački zbor, folklor, vjeronaučna, liturgijska i  likovna grupa, učenički list, odbojka, rukomet, ritmika, učenička zadruga, estetsko uređenje, i grupa dodatnog rada : engleski jezik, geografija, kemija, hrvatski jezik, informatika, matematika, biologija, prva pomoć, povijest, njemački jezik.

Autobusna linija  za učenike vozi na relaciji Stara Marča, Gornja i Donja Obreška, Bešlinec, Križci, Čemernica, Predavec, Sobočani, Lipovec.

ZAŠTO NAŠA ŠKOLA NOSI IME BRAĆE RADIĆA?

U SPOMEN 20. GODINA NAZIVA NAŠE ŠKOLE

OSNOVNA ŠKOLA BRAĆE RADIĆA

ŠKOLSKA GODINA 1991./1992. – 2011./2012.

ZAŠTO NAŠA ŠKOLA NOSI IME BRAĆE RADIĆA?

TKO SU BILI STJEPAN I ANTUN RADIĆ?

-          Antun Radić rođen je 11. lipnja 1869. godine, a Stjepan 11.lipnja 1871. godine. Braća su rođena u našoj blizini u Trebarjevu Desnom kod Siska. Seljačka obitelj koja je brojila 11 djece, imala je samo 3 rali zemlje.

-          Zbog slabovidnosti, roditelji Stjepana nisu baš željeli školovati, ali on je od početka školovanja bio vrstan učenik.

-          Dok je stariji Antun bio miran i dugo razmišljao prije nego bi nešto rekaoili napisao, mlađi Stjepan bio je impulzivan.

-          Antun je studirao u Beču i stekao doktorat iz književnosti, Stjepan je glasno tražio pravdu.

-          Iz političkih razloga Stjepan je izbačen iz gimnazije i maturu polaže privatno u Karlovcu. Upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, ali za vrijeme opere Nikola Šubić Zrinski, glasno je tri puta uzviknuo: „ Slava Zrinskomu, dolje tiranin Hedervary!“ – za to je osuđen na tri mjeseca zatvora.

-          Prilikom posjete Austro-Ugarskog cara Franje Josipa I. Zagrebu, organizirao je 54 studenta koji su  spalili zastavu na Trgu bana Jelačića. Kao kolovođa osuđen je na šest mjeseci zatvora i zabranu studiranja u Austro-Ugarskoj monarhiji.

-          Odlazi u Pariz, gdje je studirao na, i danas glasovitoj Sorboni – Odsjek Visokih političkih znanosti – i prvi od svih studenata Balkana stekao diplomu Laureat des Scients Politiqes.

-          S bratom 1904. godine osniva Hrvatsku seljačku pučku stranku. U njihovo vrijeme 90%  stanovništva u Hrvatskoj je bilo seljačko.

-          Borba braće Radić bila je protiv svakog okupatora, a za slobodnu seljačku Republiku Hrvatsku. U vrijeme raspada Austro-Ugarske monarhije, Stjepan se zalagao za ujedinjenje južnoslavenskih naroda, ali upozoravao je na nužnost dogovora o položaju sjedinjenih zemalja u budućoj državi. Uvijek je isticao: „ Ne valja nivelirati, rušiti, nego harmonizirati, skladno ujedinjavati“.

-          Upravo zbog stava protiv centralističke Jugoslavije, stradao je zajedno sa suradnicima od metka u Narodnoj skupštini Jugoslavije. Stjepan je od posljedica ranjavanja umro 1928. godine, dok je Antun dožovio 51 godinu.

-          Posljedice centralističke Jugoslavije, protiv koje su braća Radić digla svoj glas,  osjetile su i naše obitelji tijekom Domovinskog rata.

-          Braća Radić dobro su znala da nema uspona naroda bez razvoja znanosti, kulture i socijalne svijesti. Zato su iznad svega cijenili prosvjetu  i sami djelovali kao prosvjetitelji.

Vjerujemo da je sada i vam,  mladima, jasno zašto naša škola nosi ime po ovim znamenitim sinovima našeg naroda. Što više budemo o braći Radić  znali, biti će nam jasnija i naša novija povijest.